уторак, 1. март 2011.


TEHNICKO I INFORMATICKO OBRAZOVANJE
Autor: Njegos Perovic
                Uvod u masinsku tehniku
.
Tehnologija i tenika

Tehnika ima dugu istoriju. Ona je oduvek bila usko povezana s prirodom, ali se od nje I razlikovala. Ciljevi tehnike uvek su povezani sa covekovim potrebama I stalnom teznjom za lepsim I lagodnijim zivotom. Pre 6000 godina covek je pravio predmete od kamena, roga, kostiju, koze i drveta, koji su dostizali visok stepen razvijenosti. Pronalazak tocka (oko 2000 god.p.n.e.) doveo je do izrade vodenice i vetrenjace, koje su davale energiju za rad.
    Krajem XVIII veka James Watt uavrsio je parnu masinu. Krajem XIX veka Nikolaus August Otto konstruisao je bezinski motor, a pocetkom XX veka pronalazac  Rudolf Diesel konstruisao je motor na pogon naftom. Pronalazak bezinskog motora omogicio je braci Wright prvi covekov let. Nikola Tesla je izumeo elektricnu energiju.

Mehanizmi i masine-osnovni pojmovi

Skup masinskih elimenata koji cini neku funkcionalnu celinu je podsklop. Dva ili vise podsklopova cine sklop ili masinsku grupu, a dve ili vese masinskih grupacine masinsku konstrukciju. Zakon o odrzavanj energije-energije se ne moze stvoriti niti unistiti vec samo prelazi iz jednog u drugo stanje.nmasine se dele na pogonske I radne. Masna je uredjaj kojim se energija pretvara iz jednog obilka u drugi. Mehanizam je mehanicki sistem za prenosenje I transformaciju kretanja.

 Tehnicko crtanje u masinstvu

Tehnicke crteze delimo prema nacinu prikazivanja,nameni i nacinu izrade.
Prema nacinu prikazivanja prerdmeta,tehnicka crteze delimo na:
a) ortogonalne, koji prikazuju predmet u vise projekcija i
b) aksonometrijeske, koji prikazuju crtez u 3 dimenzije.
Prema nameni, tehnicke crteze delimo na:
a) radionicke, koji prikazuje samo jedan deo nekog tehnickog uredjaja i sadrzi sve podatke za njegovu izradu
b)sklopne, koji prikazuju ceo tehnicki uredjaj sa svim njegovi delovima i u njegovom medjusobnom polozaju.
Prema redosledu nastanka i nacinu izrade, dele se na 3 vrste:
a) skicu, crtez izradjen slobodnom rukom,
b) orginalni crtez, koji na osnovu skice crtamo I
v) kopiju, koja se dobija umnozavanjem originala ili fotokopiranjem
Da bi postupak izrade predmeta bio jasan i na kraju uspesan , sve podatke treba opisati u radnoj i operativnoj listi.
Radna lista najcesce sadrzi tekstualni opis radnog zadatka, radionicki i montazni crtez predmeta,
Operativna lista razradjuje, prikazuje i do detalja opisuje svaku radnu operaciju.
Kada se naprave operativna i radna lista, nacrtaju radionocki i skolpni crtez nekog predmeta, moze se reci da je to potpuna tehnicka dokumentacija.
Postupoak upisivanja brojnih vrednosti duzinskih vrednosti i ugaonih mera na tehnickom crtezu naziva se kotiranje.
Vrste kotiranja su:
a) simetricko kotiranje-izvodi se kod komada simetricnih u odnosu na jednu ili dve njegove ose simetrije,
b) kod paralelnog kotiranja kotne linije se crtaju paralelno,
v) redno kotiranje se primenjuje temo gde zbir odstupanja veceg broja vrednosti mera u radu nema uticaj na funkcionalnost dela,
g) kombinovano kotiranje predstavlja kombinaciju paralelnog I rednog kotiranja,
d) kotiranje koordinatama primenuje se kod veceg broja otvora. Umesto klasicnog kotiranja daje se tabela kotnih brojeva.
Da bi se objekti iz trodimenzionalnog  prostora projektovali na dvodemenzionalnu ravan, bar jednu prostranu dimenziju treba prikazati pod nekim uglom. Takva vrsta projekcije se naziva aksonometrijaska projekcija.
Izometrijska projekcija ima isti nagib prednje I bocne ivice od 30 stepeni.
Dimetrijaska projekcija crta se tako sto se bocne ivice predmeta crtaju pod uglom od 42 stepena, do su ivice zaokrenute za 7 stepeni.
Trimetrija- svaka osa ima drugaciji nagib i skracenje.
Kosa projekcija ima nagib bocnih ivica od 45 stepeni ili 60 stepeni, koje se skracuju za 1/2 ili 1/3 stvarne duzine.
Od ideje do realizacije

Informaticke tehnologije                

SolidWorks je izuzetno jednostavan za koriscenje. Slzeni trodimenzionalni delovi s puno detalja mogu se veoma brzo I lako modelovati. Sklapanje projektovanih delova dobija se pravi racunarski model gotovog proizvoda.
Google SketchUp pripada grupi softvera koji su namenjeni pocetnickim pokusajima crtanja I modelovanja I narocito je pogodan za modelovanje grdjevinskih objekta. Program se veoma lako uci jer je vrlo intuitivan. Za neki softver kazemo da je intuitivan keda neko ko nije strucnjek za rad na racunaru moze na bazi osecaja da radi u tom softveru. Ekrani su lepo I jasno organizovani, a alatke pregledane I graficki dobro osmisljene.

Izrada prezentacije

Prezentacija je metod predstavljanja neke ideje ili dela u tekstualnom, grafickom I zvucnom obliku. Ranije se to radilo pomocu panoa,letaka,novina,grafoskopa,dijaprojektora, u novije vreme pomocu racunara.
Microsoft PowerPoint je program iz Microsoft Office paketa za kancelarijsko poslovanje. Njegova osnovna namena jeste kreiranje prezentacije, pa nudi mocne alate za njeno pravljenje I organizovanje.
Savet za izradu prezentacije: Pre nego sto pocnete pripremu prezentacije, odredite ciljnu grupu kojoj se obracate, a zatim je skicirajte na papiru.  

                                       Interfejs

Struktura radadigitalnod racunara zasnovana je na principima imena Fon Nojmana jos od 45-e godine. Oni kazu da je svaki racunar sastavljen od :
1. Centralne procesorske jedinice,
2. Memorije i
3. Ulazno-izlaznih pad sistemsa.
Na ulazi CPU postoji koder koji kodira –prebacuje primljene podatke u jezik koji racunar ume(u binarni), a posle obrade u CPU podaci se ponovo dekodiraju-vraca je u oblik koji je razumljiv korisniku.
Ceo sistem veza koji vrsi prenos informacija izmedju racunarskih komponenata ili racunara i perifernih jedinica jednom recju se nazive interfejs.

Portovi

Izmedju racunara i periferenih jedinica razmene informacija se vrsi preko digitalnih prikljucnica ili portova.
Postoje razlicite vrste porta:
1. Serijski i paralelni port,
2. USB port,
3. Gejm port,
4. Infra red port i
5. Bluetooth port.

Dekoder
CPU vrsi obradu prema zadatom zadatku i obradjenu informaciju salje ka izlaznoj jedinici odnosno objektu upravljanja. Na tom putu informacija prolazi kroz dekoder gde dobija svoj prvobitni oblik-signal koji pegulise ponasanje objekta.
Digitalno upravljanje omoguceno je tehnologijom logickih kola realizovanih kroz elektronski uredjaje koje nazivamo mikrokontroleri.
Mikrokontroler je programabilni elektronski uredjaj predvidjen za realizaciju malih uporavljackih aplikacija.

Vrste i svojstva metala i legura

Materijale delimo na :
1. Masinske materijale (metali i legure),
2. Polimere (,,plasticni’’ materijali),
3. Kompozitne,
4. Keramicke i
5. Ostali (pogonski,elektronski)
Materijali su jednostavne supstance koje su potrebne coveku za ugodnijin zivot. Najzastupljeniji masinski materijali si metali i legure. Metali imajiu kristalnu gradju i zato su dobri provodnici toplote I elektricne struje. Legure su mesavine raznih metala koji se prave da bi se poboljsala svojstva koja jedan metal nema.
Najzastupljenije legure su:
1. Celik,
2. Obojeni metali i njihove legure. Tu spadaju svi metali osim gvozdja i njegovih legura. Delimo ih na:
1. Tesko obojene metale (bakar, olovo, cink,kalaj) i
2. Lako obojene metale (aluminijum, titan, magnezijim).
Najzastupljenije legure bakra su:
1. Mesing i
2. Bronza.
Najzastupljenije legure aluminijuma su:
1. Duraluminijum,
2. Silumen i
3. Magnalijum.
Polimerni materijali mogu biti:
1. Vestacki (plastika,papir,lepkovi…)
2. Prirodni ( drvo,guma) i
3. Animalne (kosti,koza).
Mehanicka svojstva ( cvrstoca, tvrdoca, elasticnost, plasticnost I zilavost).
        Merenje, nervna sredstva i    kontrola
Merenje je tehnicki postupak utvrdjenja vrednosti zadate velicine izrazene brojem  i jediniucom mere.
Kontrola je postupak uporedjivanja vrednosti sa propisanom jedinicom.
Pomicno merilo se sastoji iz nepomicne skale na kojoj se citaji celi milimetri i pomicne skale sa nonijusom na kojoj se citaji delovi milimetra.
Mikrometar  meri sa preciznoscu od 0,01. Celi i polovine milimetra se citaju na nepokretnom vretenu dok 100-te delove milimetra citamo na pokretnom dobosu. Npr.15-i podeok sabiramo sa prethodnim zbirom
    npr. 4+0,50+0.15=4,65
Kontrola duzinskih mera vrsi se etalonima, kontrolnim listicima,racvama,cepovima I kontrolnim sablonima
Merenje uglova izvode se uglomerima. Uglomeri mogu biti univerzalni ili opticki. Kontrola velicine ugla izvodi se sablonima I ugaonicama.

Tehnologija obrade materijala

Svi postupci obrade metala mogu se svrstati u dve psnovne grupe:
Sa skidanjem strugotine-mehanicka obrada i
Bez skidanja strugotine-plasticna obrada.
Pbrada metala sa skidanjem strugotine ili mehanicka obrada se obavlja rezanjem,struganjem,glodanjem,brusenjem,busenjem,izradom navoja itd.
Osnovno sredstvo za prihvatanje I drzanje predmeta obrade jeste stega(mengele).
Osnovni delovi stege su:
1. nepokretni deo celjusti,
2.pokretni deo celjusti,
3. navojno vreteno,
4.rucica za okretanje,
5. povrsina za ravnanje I
6.navrtak.
Mehanicku obradu metala vrsimo ricnim I mehanickim alatima.
Sekac se koristi za presecanje radnih komada.
Testera je alat s nizom kaljenih zubaca koji su neizmericno zaokrenuti u stranu, cime se obezbedjuje prolaz testere kroz materijal bez suvisnog trenja.
Turpije slize za pavnanje povrsina predmeta, izradu zlebova I useka. Razlikuju se po obliku,kvalitetu I narezu.
Mesine za obradu metala sa skidanjem strugotine se koriste da bi se lakse napravio sto veci broj proizvoda.
Sve one obradjuju metal skidanjem strugotine I pri tome koriste odredjeni alat, pa se zbog toga I nazivaju alatnim masinama.
Strugovi su masine na kojima se izvodi struganje. Alat za skidanje jesu strugarski nozevi.
Glodalice su masine na kojima se izvodi glodanje. To je postupak oblikovanje ravnih povrsina, zlebova, profila, zupcanika itd. skidanjem strugotine.
Busilice sluze za izradu I obradu otvora I rupa na metali. Radni alat je spiralna burgija. Burgije mogu biti za drvo,metal,beton itd., pa se razlikuju po nacinu izrade I cvrstoci.
Rendisaljke sluze za oblikovanje ravnih povrsina, zlebova I profila. Alat za rendisanje je noz za rendisanje, koji je slican strugarskim nozevima.
Brusilice se koriste za zavrsni, finu obradu ravnih,cilindricnih I profilisanih povrsina.
Obrada metala bez skidanja strugotine obuhvata livenje, deformisanje,spajanje i termicku obradu.
Livenje:
za postupak livenja metal treba zagrejati do tacke topljenje I izliti ga u propremljeni kalup. Tako dobijeni proizvod neziva se dlivak.
Deformisanje je nacin obrade metala, najcesce u toplom stanju jer se tada povecava njihova plasticnost. Postoje razliciti postupci obrade metala deformacijom-kovanjem,izvlacenjem,savijanjem,istiskivanjem,valjanjem I odvajanjem.
Kovanje ili sabijanje izvode se udarcima kovackog cekica ili pritiskiom prese, pri cemu se materijal deformise.
Izvlacenjem se izradjuju slozeni delovi masina I rotacionih kutijastih oblika u masovnoj proizvodnji.
Savijanje je oblikovanje materijala pri kome ne nastaju vece promene presaka. Postoje 2 vrste savijanja: fazonski I krizno.
Istiskivanjem se izradjuju puna I suplja rotaciona tela kao sto su caure,zakovice itd.
Valjenjem se obradjuju polugotovi proizvodi, kako u toplom, tako I u hladnom stanju.
Odvajanje je postupak kada se odvaja jedan deo lima od drugog . Moze se izvesti odsecanjem, probijanjem I prosecanjem.
Metalni delovi se spajaju na dva nacina- razdvojivom I nerazdvojivom vezom.
Sastavi spojeni razdvojivom vezom ponovo se mogu razdvojiti. Ovakvo spajanje lima najcesce se izvodi vijcima I navrtkom.
Vijak I navrtka se stezu razlicitim vrstama kljuceva.
Spajanje nerazdvojivom vezom primenjuje se kod trajnog  spajanja masinskih delova. Spajanje lima nerazdvojivom vezom najcesce se izvodi zakivanjem,lemnjenjem i zavarivanjem.
Zakivanje je postupak spajanja zakovicama koje su od istog materijala kao I predmet koji se zakiva.
Lemnjenje je postupak spajanja metalnih delova pomocu pastopljenog dodatnog materijala. Razlikujemo 2 vrste lemnjenja: meko I tvrdo.
Zavarivanjem se ostvaruje vrlo cvrst, nepropustan I nerazdvojiv spoj. Mesto spajanja dva materijala zavarivanjem zove se var.

Masine i mehanizmi

Covek je napravio masine da bi olaksao,ubrzao I osavremenio svoj rad. Svaka masina je napravljena od mnogo delova I mehanizma.
Mehanizmi su elementi koji vrse prenos kretanja ili pretvaranje jedne vrste kretanja u drugo (kruzno u pravolinijsko I obrtno).
Princip rada svake masine zasniva se na:
1. princip poluge,
2. princip strmeravni,
3. princip klina,
4. princip tocka,valjka,kugle…
Poliga je prosta masina. Sastavljena je od:
1. aktivne sile -tacka u kojoj delije spoljasnja sila,
2. centar obrtanja -oslonac poluge,
3. otpor -sila koju treba savladati.
Poluga se moze naci u 3 polozaja:
1. kada je tacka oslonca u sredini tj. na na istom rastojanju od sile otpora I spoljasnje sile,
2. kada je sila otpora izmedju aktivne sile I tacke oslonca,
3. kada je aktivna sila na sredini izmedju tacke otpora I sile otpora.
Strmaravan omogucava da se veliki tereti podignu na velike visine tako sto se teret  vuce po strmojravni.
Klin predstavlja 2 spojene strmeravni pa se sila koja deluje odozgo prenosi na 2 bocne stranise ( sekira).
Tocak,valjak i kugla su mehanizmi koji zbog male dodirne povrsine sa podlogom (tacka ili linija) omogucavaju kretanje sa malim kojeficijentom trenja (kuglicni lezaj).
Koturovi su uzebljeni tockovi preko kojih prelozi uze ili lonac za podizanje tereta  na visine.moze biti nepokretan, ako ima samo jedan tocak; pokretan, ako ima dva tocka ili koturaca, ako ima vise tocka.
Svaka masina se sastoji od istih ili sicnih elemenata. Oni se medjusobno razlikuju prema funkciji koju obavljaju u slopu.
Delimo ih na:
1. elementi za vezu,
2. elementi za prenos snage I kretanja,
3. ostali elementi.
Elementi za vezu su valjci I navrtke.
Elementi za prenos snage I kretanja su elementi koji prenose silu odnosno obrtani moment sa pogonske ne radnu masinu. Ovi elementi I skolopovi pored istoimenihkretanja omogucavaju pretvaranja pravolinijskog u kruzno kretanje I obrtno. U ovu vrstu elemenata ubrajamo:
1. osovine I vratilka,
2. lezajevi,
3. spojnice,
4. frikcioni prenosnici,
5. zupcasti prenosnici,
6. lancani prenosnici,
7. kaisni prenosnici.
Osovine su elementi koji nose pokretne elemente I zato su optereceni samo na savijanje.
Vratila pored finkcije nosaca pokretnih delova sluze i za prenos obrtnih momenta (snagu) preko zupcanika,lancanika,kaisnika itd. Zato su oni optereceni na savijanje I uvijanje.
Lezajevi predstavljaju oslonce osovinama I vratilima. Mogu biti kotrljajna I klizna. Kotrljajna imaju prednost u odnosu na klizna zbgo manjeg trenja, manjeg zagrevanja, zbog mogucnosti da prenese vece brzine I ne trosi mnogo ulja I maziva.
Spojnice vezuju pogonsko vratilo sa prenosnikom odnosno prenosnika I radno masine.
Frikcioni tockovi preko svojih dodirnih povrsina vrsi prenos snage sa jednog na drugi tocak. Prenos je omogucen zbog trenje dodirnih povrsina.
Zupcasti prenosnici omogucavaju prenos snage I obrtnog momenta preko ozubljenih tockova. Mogu biti: cilindgicni, koricni I hoperboloidni. Kada zelimo da smanjimo broj obrtanja za neku vecu vrednost sa pogonske na radnu masinu koristimo puzni par. Puz je obavezno pogonski.
Lancani prenosnici se koriste kod prenosnika koji se nalaze na nekom rastojanju. Prenos se obavlja preko pogonskog I gonjenog lancanika I lanca.
Kaisni prenisn se ostvaruje pomoci trenje izmedju kaisnika I elasticko-savitljivog kaisnika ili ramena. Kaisevi mogu biti pljosnati, okrigli, trapezni I zupcasti.
U ostale elemente spadaju cevi, ventili, klip, opruge …
Proizvodne i transportne masine
Proizvode mnasina predstavljaju svaku masinu gde se mehanicka energija pogonskog motora pretvara u mehanicki rad.
Pogon masina je obicni elektromotor odnoisno prema uslovima rada bezinski ili dizel motor. Proizvode masina se mogu podeliti na:
1. gradjevinske,
2. poljoprovredne,
3. transportne,
4. tehnoloske.
Transport predstavljaevoz putnika I robe (tereta).
Motorna vozilka se dela prema:
1. nameni (putnicka,teretna, specijalna..)
2. pogonskom motoru (sa bezinskim ili dizel motorom)
3. nacinu pogona (na prednje tockove, na zadnje tockove ili na sva cetiri tocka).
Transportne masine obicnoi podrazumevaju: masine sa spoljasnjim transportom I masine sa unutrasnjim transportom.
U masine sa spoljasnjim transportom spadaju:
1. motorna ili drumska vozila,
2. zeleznicka ili sinska vozila,
3. brodovi,
4. avioni.
U masine sa unutrasnjim transportom spadaju:
1. transporteri,
2. dizalice
Krajem XVIII veka konstruisan je prvi bicikl. U drigoj polovini XVIII veka Francuz Nikola Kinjo je konstruisao prva kola sa 3 tocka koja su isla 5km na cas.
1866 godine Karlo Benc je konstruisao prvi automobilsa SUS motorom koji se kretao 17km na cas.
1880 godine proizvedena je prva gima napunjena vazduhom kao I bezinski motor.
1883 godine u automobil je ugradjen prvi bezinski motor. Krajem XIX veka Henri Ford je konstruisao dvocilindricni bezinski motor I nazvao ga Ford T.
Pocetkom XX veka Rudolf Dizel je konstruisao dizel motor.
1807 godine Robert Fulton je konstruisam parobrod sa bocnim tockom I lopaticama.
1829 godine Dzordz Stivenson je konstruisao parnu lopkomotivu nazvanu ,,Raketa”.
Prva zeleznicka pruga je bila dugacka 19km I konstruisao je Dzordz Stivenson u Engleskoj.
1903 godine braca Rajt su ostvarili prvi uspesam let koji je trajao 12s.
Masine unutrasnjeg transporta
Transporteri sluze za neprekidni transport, razlicite vrsta materijala po horizintali ili pod nekim uglom (transportna traka). Za transport rastresitog sitnog zrnastog materijala koristi se elevator. Transportne trake se koriste  za transport cementa, peska, uglja, zita…
Dizalice sluze za prekidni transport. Rade tako sto se teret vezuje, zatim dize na odredjenu visinu, prenosi do odredjenog mesta, spusta na predvidjeno mesto i prazan hod unazad.


                                       Robotika

Rec robot nastala je od ceske reci robotik, sto znaci rob-radnik. Prvi put je upotrbljena 1921. u predstavi Karekla Capeka RUR.
Robotika je nauka koja se bavi proucavanjem nacina rada, konstruisanjem I primenom robota u razlicitim podrucijama ljudske delatnosti.
Isak Asimov (1920-1992), americki pisac naucne fantastike I biohemicar riskog porekla, prvi je upotrebio rec ,, robotika” u svojim pricama o robotima.
Roboti koji imaju oblik ljudskog tela se zovu jos humanoidni roboti.
Kibord je ljudskop bice sa masinskim aplikacijama.  Termin je 1960. godine dao istrazivac Manfred Klajns da bi objasnio sto je sve doneo napredak biomedicinskog inzenjeringa.
Industrijski robot je uredjaj velikih mogucnosti kretanja, opremljen mehanickom rkom I zasebnim upravljackim sistrmom realizovanim na elektronskom racunari.
Konstrukcija robota
Robot je sastavljen od delova koji su povezani mehanickim zglobovima. Takva dva uzajamna povezana dela koja omogucavaju pomeranje cine kinematski par.
Broj slobodnih-mogucih nezavisnih kratanja naziva se stpen slobode.
Kinematski lanac predstavlja vise modjusobno povezanih kinematskih parova.

                        Energetika

Energija predstavlja sastavni deo naseg zivota-omogucava nam da zagrevamo kuce I stanove, da prevpzimo rebu, da pokrecemo masine I vozila,da putujemo svemirom itd.
Energetska kriza je nedostatak goriva poput nafte, uglja, zamnog gasa. Goriva su vazan izvor hemijske energije.
U domacinstvima su najzastupljeniji elektricni uredjaji, a oni koriste elektricnu energiju.
Peci I radijatori daju toplotnu energiju okolnom prostoru,
Upaljena sijalica daje svetlosnu energiju.
Postojeca energetska postrojanja imaju veliki uticaj na nasu zivotnu okolinu, jer ispustaju gasove koji zagadjuju vazduh.
Zbog toga je vazno stedeti energiju gde se god to moze, jer time ne stedimo samo novac, vec cuvamo I zivotnu okolinu.
Znacajan deo energije mozemo ustedeti ako se pridrzavamo nekih jednostavnih pravila.
Najvaznije svojstvo energije jeste da lako menje oblik.
Primeri transformacije energije
Energija se moze prenositi na velike udaljenosti; tako na primer, elektricna energija se prenosi dalekovodima.
Baterije I opruge su primer da se male kolicine energije mogu sacuvati za kasniju upotrebu.
Kolicina rada I energije moze se meriti. Jedinica za rad je dzul. Obelezava se sa slovom J.    Nazvana je prema engleskom fizicaru Dzemsu Preskoti Dzulu. On je otkrio da je toplota jedna od pojavnih oblika kretanja energije.
Za pokretanje radnih masinai mehanizma koriste se pogonske masine ili motori.
Hidraulucni cilindri (linearni motori) prenose pritisak kroz tecnost I na taj nacin savladavaju vecu sili.
Hidraulucne turbine (vodene turbine) po obilku su veoma slicne vodenisnim tockovima, s tim sto su kod njih otklonjeni nedostaci koje su imali vodenicni tockovi.
U zavisnosti od kolicine I visine vode u branama hidroelektrana, koriste se razlicite turbine.
- kaplanova ( za male padove I velike protoke vode),
- fransisova ( za srednje padove vode),
- peltonova ( za vece padove vode).
Motori s SUS sagorevanjem
Motori sa SUS sagorevanjem su pogonske masine. Prema nacinu rada I vrsti pogonskog goriva, Motori sa SUS sagorevanjem se dele na:
* klipne (oto motore, dizel motore),
* gasoturbinske I
* mlazne I raketne ( propulzore)
Oto motori
Oto motori kao pogonsko gorivo koriste benzin ili gas, pa otuda i naziv bezinski ili gasni motori.
Nepokretni delovi motora su: glava cilindra, blok sa cilindrima I donje kuciste motora.
Pokretni delovi motora smesteni su u nepokretni deo I mozemo ih uociti tek nakon rastavljanja motora. To su:
*klip sa prstenovima ( karikama),
*klipnjaca,
*kolenasto vratilo (radilica).
Dvotaktni beziski motori se izradjuju najcesce s jednim ili dva cilindra. Delovi od kojih je napravljen clicni su cetvorotaktnim motorima, s tim sto nemaju usisne I izduvne ventile vec kanal za ulaz goriva, kanal za izduvanje sagorelih gasova I klip specijalnog oblika.
Princip rada dvotaktnog motora
Dizel motori
Dizel motori se razlikukju od bezinskog motora po vrsti pogonskig goriva I po po nacinu paljenje smese. Za razliku od bezinskog motora, ovi motori nemaju elektricne uredjaje  za paljenje vec samo dizne I pumpe za ubrizgavanje goriva.
Mlazni motori
Let prvih avionaomogucio je bezinski klipni motor I oni su se kretali brzinom do 600 km/h. Mlaznim motorima se postizu vece brzine, do 2500 km/h, jer je snaga koju razvijaju mnogo veca od snage klipnih bezinskih motora.
Rakeni motori
Raketni motori rade na istom principu kao I mlazni motori. Kretanje napred im omogucava snazan mlaz gasova koji nastaju sagorevanjem goriva.
Konstruktivno modelovanje
Modeli sluze da bi se neka ideja proverila pre poocetka proizvodnje.
Algoritam konstruktorskog modelovanja predstavlja put id ideje do realizacije zamisljene konstrukcije.